PLAN I PROGRAM ZA SREDNJU ŠKOLU

 

SPECIFIČNOSTI PROGRAMA SREDNJE GLAZBENE ŠKOLE PREMA FUNKCIONALNOJ MUZIČKOJ PEDAGOGIJI

U srednju glazbenu školu Funkcionalne muzičke pedagogije (FMP) upisuju se učenici nakon završene osnovne glazbene škole te nakon uspješno položenog prijamnog ispita. Upisom se učenici uključuju u jedan od obrazovnih profila: glazbenik instrumentalist, glazbenik pjevač i glazbenik teorijskog smjera.

Svi učenici srednje škole, neovisno o odjelu koji polaze, slušaju niz glazbenoteorijskih predmeta koji teoretičarima predstavljaju osnovni dio struke, a instrumentalistima i pjevačima pomoć i podršku u njihovom glazbenom sazrijevanju.

Bez obzira na različitu težinu koju  teorijski predmeti imaju u odgoju različitih profila, u programu FMP svi učenici slušaju teorijske predmete zajedno u istim razrednim skupinama. Time je svima omogućeno sticanje istog obima i širine glazbenih znanja i vještina. Različit tretman očituje se u tjednom opterećenju učenika koje je za instrumentaliste i pjevače manje, te u godišnjim ispitnim zahtjevima, koji su za ove profile lakši.

Prema programu FMP krajem školske godine učenici polažu komisijski ispit iz svakog pojedinog predmeta.

Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje po FMP predstavlja kontinuirani nastavak osnovne glazbene škole na temelju sukcesije sadržaja i metodičkih postupaka. Upravo stoga učenici u prvom razredu srednje škole počinju sticati prva znanja o višeglasju na predmetu polifonija, a tek u kasnijim razredima na predmetu harmonija. Naime, polifoniji kao melodijskom načinu mišljenja solfeggio je u osnovnoj školi pripremio «teren» višegodišnjim bavljenjem melodijom, njezinom slušnom predodžbom te improvizacijama. Osim što je polifonija u prvom razredu logična s tog aspekta, ona također predstavlja čovjeku prirođen – melodijski način izražavanja, bila je prva u historijskom slijedu višeglasja, te njezin dvoglasni slog postupno uvodi učenike u višeglasnu strukturu glazbe.

Nakon polifonije slijedi u drugom razredu harmonija, a te je sadržaje solfeggio obradio kao zvukovnu predodžbu godinu dana ranije.

Dakle, u srednjoj školi jednako kao u osnovnoj razvojni put slijedi princip kretanja od glazbenog doživljaja i iskustva ka sve većim znanjima i detaljima o raznim aspektima glazbenih pojava.

Na ovom principu temelji se i koncepcija predmeta povijest glazbe tijekom sve četiri godine školovanja. U prvom razredu povijest glazbe nije kronološka, već je njezin program fleksibilan te odabir glazbenih primjera proizlazi iz prijedloga i želja učenika. Poanta je na korištenju emocionalne vezanosti učenika za neku glazbu na čijem se temelju potom nadograđuju znanja o glazbenim sastavnicama i stilovima. Od drugog razreda povijest glazbe prati sadržaje kronološki. Upravo u toj drugoj godini povijest glazbe će u svom kontekstu obraditi sadržaje koje su učenici u prethodnoj godini sami iskusili na predmetu polifonija –skladajući i improvizirajući. Ovakvo nadograđivanje znanja o istim glazbenim pojavama ali iz aspekata različitih predmeta proizlazi iz načela FMP o horizontalnoj i vertikalnoj povezanosti predmeta. Završetak ovog razvojnog puta predstavlja predmet analiza glazbenih oblika u kojem se koriste sva stečena znanja i vještine prethodnih godina.

Jedan od važnih metodičkih postupaka koji se kontinuirano nastavlja u srednjoj glazbi po FMP jest improvizacija. Ona predstavlja stalni segment nastavne prakse – osmišljen i planski vođen. Provodi se na više predmeta: solfeggio, polifonija, dirigiranje, komorna glazba.

1. INDIVIDUALNA NASTAVA

Cilj:

  • Razvijati učenikove sposobnosti i vještine
  • Usvajati znanja potrebna za razumijevanje i izvođenje glazbe
  • Razviti muzikalnu, senzibilnu i kreativnu ličnost

Zadaci:

  1. 1. Razvoj tehnika, umijeća,  vještina i usvajanje znanja
  • razvoj muzičkog mišljenja te muzičke i tehničke snalažljivosti kao preduvjeta za kvalitetan samostalni rad
  • stečena znanja povezivati u svrhu integriranja u nove glazbene zadaće
  • sustavno obogaćivati asocijativni pristup u radu na glazbenom i tehničkom zadatku u  svrhu širenja konteksta nekog glazbenog djela
  • kod rada na novim spoznajama aktivirati učenikova mišljenje, emocije, psihu, kako bi te spoznaje postale njegovom trajnom svojinom
  1. 2. Razvoj učenikova razumijevanja glazbe
  • sustavno poticati na živ i aktivan odnos prema klavirskom zvuku
  • razvijati unutarnji sluh i tonske predodžbe
  1. 3. Razvoj ličnosti
  • izgrađivati povjerenje u vlastite sposobnosti i uklanjati strah od neuspjeha
  • poticati kreativnost
  • razvijati percepciju, memoriju, koncentraciju
  • razvijati radne navike kao i upornost u svladavanju teškoća
  • razvijati kritički odnos prema vlastitim postignućima
  • poticati socijalizaciju učenika
  • poticati interes za glazbu, ljubav za instrument, te odgovornost prema glazbenom djelu

Kompletni program i nadopuna iz veljače 2018. nalaze u dokumentima niže:

Plan i program za srednje skole (PDF 3MB)
Nadopuna Plana i programa za SŠ veljača 2018.

SECONDARY MUSIC SCHOOL CURRICULUM
THEORETICAL EDUCATION